Imenice

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o strašno važnoj vrsti reči, a to su imenice.

Imenice označavaju ono što je po pravilu najvažnije u životu.

Kao prvo, označavaju nas. Nas ljude, nas Srbe, nas Šveđane, nas saradnike, nas umetnike.

Kao drugo, označavaju mesta u kojima živimo, kao što su: Beograd, Pančevo, Lajčevo, Žarkovo, Čačak, Požega, Kosovo, Jamajka, Perl Harbur, Austrougarska, Češka, Grčka, Švedska, Karakas, Kejptaun, Njujork, Celje, Seul i mnogi drugi gradovi, države, reke, planine, mora, jezera, uvale, vrtače, krševi, stepe, savane, ljanosi, kamposi i pampasi.

Kao treće, imenice označavaju zanimanja: bandiljerosi, pikadori, matadori, šinteri, kondukteri, hakeri, klaperi, brokeri, dileri, agenti, delikventi, projektanti, arhitekti, asistenti, profesori, cenzori, kvestori.

Kao četvrto, označavaju pripadnost raznim pravcima i ideologijama: liberali, demokrate, komunisti, fašisti, basisti, gitaristi, impresionisti, kubisti, pointilisti, romantičari, Romantičari sa Karaburme, Meraklije iz Niša, Invalidi sa Voždovca, Tehnolozi sa Mirijeva, Poslastičari sa Dorćola, Političari sa Bežanije, Novinari sa Senjaka.

Kao peto, označavaju osećanja: ljubav, mržnja, strah, depresija, manija, opsesija, strast, slast, glad, žeđ, naslada, požuda.

Kao šesto, označavaju prirodne pojave: kiša, sunce, sneg, rosa, slana, susnežica, kišica, zemljotres, jugo, tornado, cunami, Katrina, Frensis, potop, Apokalipsa.

Kao sedmo, označavaju vremenske odrednice, razdoblja i značajne datume: kenozoik, paleozoik, antika, romanika, gotika, renesansa, barok, prosvetiteljstvo, kao i značajne datume: rođendan, imendan, Đurđevdan, Aranđelovdan, Nikoljdan, Jovanjdan, Ustavdan, Bedevedezdvojkindan.

Elem, imenice označavaju šta god oćete. Reći ćemo samo još da označavaju nazive za sve vrste reči. Imenice, zamenice, glagoli, pridevi, prilozi, predlozi, veznici, brojevi, rečce, uzvici i uzdasi, sve ove pojedinačne reči su imenice. Hoću reći, reći i označavati su glagoli, samo je prilog, pojedinačno je pridev, sve i ove su zamenice, ali glagol, prilog i tako dalje - to su imenice. Je l vam jasno? Naravno da nije. E pa biće vam jasno.

Za kraj ove metodološke jedinice, reći ćemo da imenice spadaju u takozvane promenljive reči. Imaju rod, broj i padež. Recimo, imenica davež je muški rod jednine, prvi padež. Kad hoćemo da se otarasimo nekoga ko je davež, upotrebićemo bodež. Opet, da bismo upotrebili bodež, moramo ga staviti u četvrti padež.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva