Prezent

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Audiogrožđe. Večeras pričamo o najčešćem glagolskom obliku srpskog jezika, prezentu.

Kao što znate, prezent označava sadašnje vreme, to jest radnju, stanje ili zbivanje koje se dešava u trenutku iskazivanja rečenice. Na primer, prethodna rečenica je bila u prezentu. Rečenica koja upravo ide je takođe u prezentu, za razliku od prethodne rečenice koja je bila u prošlom vremenu, perfektu, a istini za volju, i rečenica koja upravo ide je samo na početku bila u prezentu, jer je onda za trenutak bila u perfektu, pa je opet bila u prezentu, pa je onda opet bila u perfektu, pa je još jednom bila u perfektu, pa je opet bila u perfektu, joooj, pa se tako još neko vreme vrtela po perfektu i sad je najzad u prezentu. Ali mi sad znamo za jadac i zato je ova rečenica bezbedno u prezentu, i ako je neko bude dirao, loše će se provesti. Ali ne lezi vraže, prethodna rečenica je samo na početku bila u prezentu, a onda je otišla u futur II, pa nastavila u futur I, a ova sad rečenica je još gora: prvo je bila u imperativu, pa čak dva puta u perfektu, pa se samo za trenutak opet obrela u prezentu, a onda je čak četiri puta bila u perfektu i biće još četiri puta, ali na kraju smo joj doskočili i, pošto se na trenutak pojavila u futuru I, posle čega je još dva puta bila u perfektu, naša rečenica se najzad smirila i sad je opet u prezentu. Bolje da ne pričamo previše ako mislimo da tu i ostane.

Kaže se da je lako dospeti u zatvor, ali je teško iz njega izaći. Kod glagolskog oblika kakav je prezent, stvari stoje drukčije. U prezent je lako dospeti, ali je teško u njemu ostati.

Navedimo zato kako se u prezentu menja glagol "ostati". Dakle, od trećeg lica množine prezenta "ostanemo" oduzme se nastavak "mo", i na dobijenu prezentsku osnovu dodaju se nastavci za lice. Dakle: "ostanem, ostaneš, ostane" za jedninu, odnosno "ostanemo, ostanete, ostanu" za množinu. U slučaju nesvršenog vida "ostajati", promena, pak, glasi: "ostajem, ostaješ, ostaje" za jedninu, odnosno "ostajemo, ostajete, ostaju" za množinu.

Ova priča već počinje da dosađuje, što znači da ćete svi vi uskoro otići, i ostaću samo ja, dakle jednina. Ali bilo bi bolje da svi ostanete, dakle da ostane množina, jer mi smo lepa družina.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva