Rečenice

Rečenice

7.12.2007.

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o rečenici.

Vi ste se često čudili i jako nervirali zašto na internetu ne postoji program ili veb forma koja će moći da prevede neki tekst sa, recimo, nemačkog na srpski ili obrnuto. To jest, primetili ste da gugl ima svoje alate za prevođenje sa engleskog na nemački i druge bitne svetske jezike, ali ni ta alatka ne radi kako treba. Sve nešto jadno, bedno i čemerno.

Konkretno, pre neki dan ste čačkali oko svoj stari Uher magnetofon i niste mogli da se snađete jer je uputstvo jedino na nemačkom.

I vi date Guglu da vam prevede na engleski, ko velite engleski bar znate. Original glasi: "HiFi-Stereo Tonbandgerät nach DIN 45500. Senkrecht- und Waagerecht-Betrieb. Bandzugkomparator für geringste Bandbeanspruchung und optimale Gleichlaufwerte."

I šta kaže Gugl? "Hi-fi stereo tape recorder to DIN 45500th Senkrecht- and law-scale operation. Bandzugkomparator low band and optimal load synchronism values."

Ma nemoj? Šta law-scale operation? Šta Bandzugkomparator low band?

Ili, još gore, date toj alatki da prevede na nemački citat od Smitsa: "And if a double-decker bus crashes into us, to die by your side is such a heavenly way to die".

I dobijete šta? "Und wenn ein Doppeldecker Bus stürzt in uns, die von Ihrer Seite ist solch eine himmlische Art und Weise zu sterben".

Pa je l to Morisi? Je l to tutkalisanje? Šta se nije osušilo?

Ne može tako. Pokažite taj prevod bilo kom nemačkom ljubitelju Smitsa. Reći će vam: "Nein, nein..."

A da li je to tako zbog toga što Gugl ima loše programere ili loše lingviste? Nije, oni imaju najbolje stručnjake iz svih oblasti. Gugl je G-17 plus današnjeg interneta. Ako Gugl ne može bolje od onog, ne mogu ni drugi.

Stvar je u tome što je nemoguće automatski prevoditi. A zašto?

Zato što je glavna jedinica komunikacije u jeziku rečenica. Kad bi glavna jedinica bila reč, do sada bi već bilo prosto. Nikakav problem dati kompjuteru sve reči iz Vebstera i sve reči iz Rečnika Matice Srpske, naučiti ga gramatičkim pravilima i izuzecima. Ali problem je u tome što vi ne možete da napravite rečnik u kome će biti sve rečenice engleskog jezika. Niti srpskog jezika.

Pa kakav bi to bio rečnik? U njemu bi bili svi nenapisani tekstovi Smitsa, Kjura, Darkvuda, Jarbola, svi nenapisani romani Ive Andrića, sve varijacije na pripovetke Radoja Domanovića.

Ko bi štampao taj rečnik? Ko bi ga koričio, ko bi ga stavljao na rafove, ko bi ga listao, kupovao ili drpisao u knjižari? Ko bi ga zavodio u Narodnoj biblioteci? Ko bi mu radio ISBN i CIP? Ko bi donosio mišljenje o tome da li se oslobađa poreza? Ko bi ga recenzirao? Pa to ne bi mogao ni Teofil Pančić.

Rečenice su čudo. Koliko samo ima rečenica, da li možete da zamislite?

Stvarno strašno.



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva