Veznici

veznici

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o veznicima.

Teško je reći ko su najbolji veznici. Nekada je to bio Mišel Platini, čovek sa dresom koji je visio, umesto da bude uredno uvučen u gaćice. Kasnije su čuveni veznici postali: Toti, Kaka, Skolc, Ronaldo, Zidan, Gatuzo, Balak i drugi. Kao što se vidi na slici, zajednička osobina ovih igrača su širom otvorena usta.

Naravno, mi večeras ne pričamo o veznicima u fudbalu nego o veznicima u rečenici. Ali rečenice bi bez veznika uglavnom bile kao fudbalski klubovi i reprezentacije bez svojih veznika, jer kao takve ništa ne bi valjale. Na primer, zamislite prethodnih par rečenica bez reči koje smo podvukli, a podvukli smo veznike. Bez veznika bi to bile bezvezne rečenice.

Dakle, kao što su u fudbalu važni Kaka i Pineda, tako su u jeziku važni kada i premda.

Veznici povezuju rečenice unutar složenih rečenica, kao i reči unutar samih rečenica. Dobar veznik između glavne i zavisne rečenice važan je isto kao parče sira između hleba i pečenice.

Po svojoj prirodi, veznici su zavisne reči i imaju svrhu samo u kontekstu rečenice.

Veznici koji, čiji, šta, ća itd označavaju odnosne rečenice. Recimo, Kažiprst b92 se najavljuje kao "emisija u kojoj govore samo oni koji imaju šta da kažu". U poeziji se umesto veznika šta često koristi ća, na primer kod pesnika Dragojevića: "Rekli su mi ono ća su znali..."

Veznik da označava izrične rečenice. Recimo, kod pesnika Gojkovića javljaju se stihovi: "Dođi da napravimo kafu, da napravimo kafu zajedno."

Veznik kad je karakterističan za vremenske rečenice. Primer nalazimo kod pesnika Nektarijevića: "Bokser zna da ga protivnik nikad nije tukao ko mama, kada u fioci vidi svežanj preskupih računa."

Veznik gde označava mesne rečenice. Naslov sa b92.net: "NATO će reći Srbiji gde su bombe".

Veznici ako i ukoliko označavaju uslovne rečenice. "Ako vlastelin kakav opsuje sebra, da plati globu od dvesto groša i da mu se udari do dvadeset batina, a ako sebar opsuje vlastelina, da se ubije i obesi". (Dušanov zakonik)

Veznik jer označava uzročne rečenice. Primer kod Bogunovića: "Peče me savjest jer sam obećao sebi da ću ovih pola veljače i pola ožujka koje ću sam provesti u Puli vrijedno čitati i pisati."

Veznik kao označava poredbene rečenice. Opet primeri kod Bogunovića: "Čula zasićenih intenzivnim doživljajima modernih kina, čovjeku lako promakne nešto tako beznačajno i neugledno kao što je pseće govno srednje veličine i gustoće."

Veznici iako, mada i premda označavaju dopusne rečenice. Još Bogunovića: "Osjećao se sve pijanije, iako se nije sjećao da je te večeri uopće pio."

Kod nezavisnih rečenica imamo sastavni, rastavni i suprotni odnos. I služi da sastavi, ili služi da rastavi, ali služi da se suprotstavi.

Ponekad veznici imaju svoje nezavisno značenje. Recimo, danski filozof Kjerkegard je imao knjigu "Ili - ili". Isto tako, srpski filozof Kojić je imao svoje retorsko pitanje: "Ali, ali, avaj, ali, zar se ovaj dečko šali?"



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva