Svedoci smo vremena u kome je korišćenje parfema svakodnevna i normalna pojava. Korišćenje parfema je zapravo bila normalana i svakodnevna pojava svakog vremena.
Razlika je samo u tome što je u vremenima prošlim parfem bio prirodan, ali zaista prirodan, dakle sastavljen od prirodnih sastojaka – iz šume, sa planine, iz kamena, iz cveta, iz dunje, iz jabuke.
Sastavljen od najfinijih mirisa dobijenih presovanjem jelkinih iglica ili pomorandžine kore ili plodova mora.
Danas, u vreme myspacea, youtube-a, facebook-a, notebook-a, dial up-a i pre svega ADSL-a, parfemi postaju sve više veštački, dakle sastavljeni od sastojaka koji su kao prirodni, ali su zapravo veštački, dakle, dobijeni ne iz prirode, vec iz prodavnice, iz Super Vera, TEMP-a i pre svega iz Lilly-ja.
Neko bi sada mogao da kaže – Pa, čekaj, pa nisu sastojci iz prodavnice, to su sastojci iz prirode, samo se kupuju u bočicama koje se prodaju u prodavnicama.
To je samo delimično tačno, ali da li je zaista to tako? Naravno da nije. Prodavnica je samo završni segment procesa proizvodnje koji je osmišljen za prezentaciju proizvoda i njegovu nabavku putem ostavljanja keša ili putem skidanja novaca sa kreditne kartice, dakle za prodaju.
Efekat prodavnice počinje znatno ranije, praktično već u samom procesu proizvodnje.
Proizvodnja parfema je u isto vreme i prodavnica parfema. Proces veštačkog pravljenja parfema, dakle mirisa, predstavlja proces prodavnice. Ako se zna da je proces proizvodnje put do prodavnice, jasno je da je i sama proizvodnja prodavnica. Ako neko proizvodi nešto da bi to kasnije našlo svoje mesto na nekakvim poličicama, ma kakve da su poličice, jasno je da taj neko započinje proces prodaje.
Ovde je trenutak da priču sa polica i priču sa proizvodnje vratimo na priču o parfemima.
Prema tome, veoma je važno i bilo bi neobično lepo da neki novi parfemi budu sastavljeni pre svega od prirodnih materijala - od segmenata vode, vazduha, lista, cveta i ploda. Pre svega od mora.
Moj predlog je jednostavan. Parfemi: Rijeka, Rabac, Split, Pula, Rovinj, Potrorož, Kopar ali i Budva, Bečići, Herceg-Novi, Vodice, Trogir, Kaštel-Stari, Mimice, Medena, Brač, Sutomore, Bar, Kotor, Zadar, Šibenik, Neum mogu postati možda i najbolji parfemi na domaćem a kasnije i na inostranom tržištu, naravno, samo ukoliko budu proizvedeni.
Vama je sada verovatno ne jasno kakvi bi sastojci postali deo tih parfema. Vidite, moj predlog je da čisto more bude najvažniji i jedini sastojak tih parfema. Dakle, more sa Rabca, more iz Splita, more iz Riječke luke, more sa Korčule, iz Dubrobnika, Cavtata, Radovića, jednom rečju, more iz svih primorskih mesta, more sa mora, more iz mora.
Predlog je da bočice budu providne (kao neka apotekarske) i da na njima bude jednostavna, bela nalepnica na kojoj bi crnim latiničnim slovima bilo napisano - Pula, Rabac, Šibenik, Supetar, Igalo, Đenovići, Baošići, Bijela, Zelenika, Kotor, Kumbor...
Predlog je da u svaku bočicu bude ubačen kamen sa tog autentičnog mesta, jer će taj kamen zajedno sa morem iznad njega širiti miris Cavtata, Hvara, Visa, Kvarnera svuda oko vas i to će na najbolji način postati - Dobar osećaj koji se širi. Nešto slično kao i sa Wellness keksom koji je svima dobro poznat kao - Dobar osećaj koji se vidi.
Neko bi sada mogao da kaže – Pa, da mis’im, pa da, ali kako neko može da razlikuje tu vrstu parfema, kako neko može da razlikuje miris mora sa različitih destinacija, kako neko generalno može da pravi razliku između morske vode natočene na jednom delu obale u odnosu na morsku vodu natočenu na drugom delu obale. Neko bi mogao da kaže – Kakva je onda razlika između tih mirisa, ko će uopšte znati o kojoj vrsti parfema je reč?
Vidite, kada je David ’O Selznik režirao film „Prohujalo sa vihorom“ dogodilo mu se da ga je jedna glumica pitala: „Da, ali ko će to znati?“ onda kada joj je on rekao da ispod glavne, svečane južnjačke haljine mora da navuče i sve ostale delove odeće, dakle sve slojeve donjeg veša.
Glumica je želela da na neki način olakša posao ovom reditelju koji je osećao strahovit umor zbog ogromnog projekta koji je taj film u to vreme predstavljao i zbog toga je rekla Selzniku da nisu bitni svi slojevi jer niko neće znati šta se ispod svečane haljine nalazi.
Selznik joj je rekao samo: „Ti ćeš znati.“
Prema tome, ukoliko bi vas neko upitao kakva je razlika između parfema „Pula“ i parfema „Bečići“ i ko će uopšte znati koji je o kojoj vrsti parfema je reč, vi ćete mu jednostavno odgovoriti: „Ti ćeš znati.“