Predlozi

predlozi

Dobro veče, ovo pre mene bio je Đorđe. Moje ime je Grožđe. Večeras pričamo o predlozima.

Trenutno je najaktuelniji među predlozima naravno Predlog Rezolucije Ujedinjenih Nacija o Kosovu. Kao što znate, usvajanjem ovog predloga doći če do stvaranja nove države, kosovske države. Sledeće godine, na manifestaciji "Pesma Evrovizije" nastupiće i predstavnici Kosova, sa nekom jako ružnom pesmom, još ružnijom od naše pesme.

Šalimo se, večeras pričamo o predlozima kao vrsti reči.

Predlozi su reči koje stoje ispred imenica i drugih vrsta reči i određuju njihovu padežnu konstrukciju, to jest određuju im mesto, vreme i druge stvari.

Ispred reči u genitivu obično stoje predlozi: od, sa, iz, bez, preko, oko i mnogi drugi. Poklanjajte stvari od srca. Pašće vam kamen sa srca. Govorite iz srca. Nemojte biti bez srca. Ne radite stvari preko kurca. Nek vam bude toplo oko srca.

Ispred reči u dativu stoje predlozi: k, ka i prema. Predlog ka se koristi kad sledeća reč počinje na k, jer ružno zvuči kad se kaže: "idem k kući", "krećemo se k kompromisu", "bacam kosku k kučki". Takve konstrukcije zvuče kao kad Kevin Klajn u filmu Riba zvana Vanda kaže Majklu Pelinu: "Ha ha, it is K-k-k-Ken, coming to k-k-k-kill me!"

Ispred reči u akuzativu stoje predlozi: na, u, pod, nad i mnogi drugi. Kapa se stavlja na glavu, ideje u glavu, jastuk pod glavu, kišobran nad glavu. Kad hoćete, pak, da nekom napakostite, stavićete mu kišobran u glavu, ili jastuk na glavu, a vi ćete sesti na jastuk.

Ispred reči u instrumentalu stoje predlozi s, sa, za, nad, pod, za i drugi. Po sličnom sistemu kao za k i ka, ispred reči koje počinju na s stavlja se sa, nikako s. Jer bi zvučalo: "Idem u školu s Simom", "bijem se s sestrom", "jedem jaja s slaninom", "slažem se s svima".

Pomenuta tri padeža nekad funkcionišu i bez predloga. Međutim, lokativ uvek ima predloge. Najčešći su: na, o, po, u i pri. Slični predlozi koriste se i uz akuzativ, zato se u savremenom srpskom jeziku koristi i takozvani Žikin lokativ, u funkciji akuzativa. Otišao sam na probi. Pala mi je saksija na glavi. Idemo u nekom zezanju.

Kao što ste primetili, predlozi stoje uvek ispred takozvanih zavisnih padeža, dakle ne koriste se ispred nezavisnih, a to su nominativ i vokativ. Izuzetak je bio pre nekih dvadeset godina, kada je Đorđe, pokušavajući da zakaže termin za fudbal sa Kimijem, rekao: "Ako nije slobodna subota i nedelja, vidi nešto prema subota i nedelja."



  1. Padeži - Zašto su važni
  2. Funkcije u sintagmi i rečenici - Zašto mora da se zna šta je čiji posao
  3. Zavisne rečenice - Šta sve od čega zavisi
  4. Nezavisne rečenice - Njihova podela na tipove
  5. Rečenice - Zašto ne može da se napravi mašina za prevođenje
  6. Tipovi rečenica - Kakva je razlika između nezavisnih rečenica, zavisnih rečenica i rečenica sa nadziranom nezavisnošću.
  7. Odnosi unutar rečenica - Šta nije u redu sa različitim odnosima
  8. Vokali, sonanti i konsonanti - Grožđev izum takozvanih odličnih reči
  9. Imenice - čemu služe i zašto su toliko važne
  10. Pridevi - zašto se Lepi razlikuje od Sportskog ritma srca
  11. Zamenice - kako su se Angela Merkel i druge gospođe borile za svoj status
  12. Glagoli - ko su Mongoli, ko su Jarboli, a ko su pak glagoli
  13. Prilozi - šta ide u koju vrstu jela i uz koje reči
  14. Brojevi - zašto se ne može raditi sa šesnaestoro kompjutera
  15. Predlozi - zašto se kišobran stavlja nad glavu a jastuk pod glavu
  16. Veznici - u čemu su slični "Pineda" i "premda"
  17. Rečce - kako je Robinzon naučio Petka razliku između "da" i "ne"
  18. Uzvici - u čemu je razlika između "a?" i "e?"
  19. Uzdasi - zašto je neophodno da se uvede i ova vrsta reči
  20. Prezent - oblik u koji je lako doći ali je teško u njemu ostati
  21. Perfekat - zašto se ovaj oblik tako zove
  22. Aorist - čemu nas je Rista naučio
  23. Imperfekat - Grožđev plan o revitalizaciji ovog glagolskog oblika
  24. Pluskvamperfekat - o traumi koju nam je zadavao ovaj glagolski oblik
  25. Imperativ - apel za upotpunjavanje ovog glagolskog oblika
  26. Potencijal - o mogućnostima koje nam nudi
  27. Futur II - zanimljiv primer primene ovog glagolskog oblika
  28. Futur I - šta su Hana Arent i Sara Konor kazale vezano za prošlost i budućnost
  29. Glagolski pridevi - kakvi su to pridevi
  30. Glagolski prilozi - kakvi su sad pa to prilozi
  31. Infinitiv - zašto se ne treba zadovoljavati osnovnim stvarima
  32. Morfološka analiza na primeru tri notorne filmske rečenice
  33. Pogovor zelenkastoj gramatici - Kakva sve mučenja postoje

Kompletna arhiva

Hronološka arhiva

2009

2008

Kompletna arhiva